Koji ste tip vozača? — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: {{Почетак|место=|држава=|датум=28. avgust 2015.}}(PRobjave) - Istraživanje koje su sproveli Goodyear i LSE otkriva da se na našim putevima dnev…
 
Нема описа измене
Ред 5:
Istraživanje o socijalnoj psihologiji sigurnosti u drumskom saobraćaju koje izvode LSE i Goodyear, jedan od vodećih proizvođača pneumatika na svetu, pokazuje da vozači na putu vrlo različito reaguju na ponašanje drugih učesnika u saobraćaju. Odlučujući faktor pri tome je način na koji se pojedinac suočava sa svojim osećanjima i neizvesnošću. Na osnovu toga istraživači su definisali sedam različitih tipova ličnosti[1] koji isplivaju na površinu u situacijama sa kojima se svaki dan susrećemo na putu:
 
1. Učitelj: Želi da drugi vozači shvate gde su pogrešili, zato voli da ih podučava o greškama. Očekuje da mu se za uloženi trud oda priznanje.
2. Sveznalica: Ubeđen je da ga okružuju sve sami nesposobnjakovići, a satisfakciju pokušava da postigne ponižavajućim vikanjem na druge vozače.
3. Takmičar: Uvek mora biti ispred ostalih vozača i nervira se ako mu neko smeta. Ako neko želi da ga prestigne, odmah ubrzava, a pri vožnji u koloni održava kratko rastojanje do vozila ispred sebe tako da niko ne može da se ubaci ispred njega.
4. Sudija: Želi da kazni druge vozače za svaki pogrešan potez koji primeti. Može se dogoditi da čak izađe iz vozila i direktno priđe drugom vozaču.
5. Filozof: Ponašanje drugih vozača, kakvo god da je, prihvata bez problema i pokušava da ga logično objasni. Tokom vožnje uspešno kontroliše svoja osećanja.
6. Ravnodušan posmatrač: Nepristojno ponašanje drugih učesnika u saobraćaju ne prima lično, a označava ih kao opasne vozače.
7. Begunac: Tokom vožnje izoluje se od spoljašnjih faktora slušanjem muzike ili telefonskim razgovorima. U pitanju je strategija kojom se begunci izoluju kako ne bi morali da se bave drugim vozačima na putu i kako drugi vozači ne bi mogli da ih uznemiravaju.
 
Većina pomenutih tipova ponašanja može dovesti do opasnih situacija u saobraćaju, zato razumevanje sopstvenog ponašanja predstavlja prvi korak ka većoj samokontroli i istovremeno sigurnijoj vožnji.