Beograd: Skupština Stalne konferencije gradova i opština u „Sava centru”


15. decembar 2009.
Beograd/ Srbija

Pod nazivom „Izazovi i pravci razvoja lokalne samouprave”, danas je u „Sava centru” počela 37. skupština Stalne konferencije gradova i opština. U prisustvu Borisa Tadića, predsednika Republike Srbije, Dragana Đilasa, gradonačelnika i domaćina skupa, ministara Vlade Republike Srbije, predstavnika gradova i opština, gostiju iz instranstva i diplomatskih predstavnika, skup je otvorio Nenad Milenković, predsednik Stalne konferencije gradova i opština.

Obraćajući se učesnicima skupa, predsednik Republike Srbije Boris Tadić rekao je da je istinski razvitak lokalnih samouprava, a time i Srbije, moguć isključivo uz ubrzanje procesa decentralizacije i uvođenje novog izbornog sistema. On je kazao da decentralizacija i regionalizacija treba da omoguće zaustavljanje procesa depopulizacije delova Srbije i da se građanima, gde god oni žive, mora omogućiti prilika za kvalitetan život.

– Srbija se danas suočava sa depopulizacijom čitavih prostora, a time i sa ekonomskim i bezbednosnim problemima. Da bi se ti problemi izbegli, neophodno je ubrzati sistem decentralizacije i regionalizovati Srbiju – istakao je predsednik republike.

Taj proces, prema njegovim rečima, ne sme omogućiti feudalizaciju u kojoj će lokalne političke strukture moći da rade šta hoće, već upravo obrnuto, povećati nivo političke odgovornosti. Predsednik Tadić je dodao da je porast nivoa odgovornosti u direktnoj vezi sa izbornim sistemom, budući da je nemoguće da jedna država funkcioniše dobro ako je samo jedan građanin neposredno izabran na izborima.

– Mora da postoji viši nivo izbornosti u Srbiji i zato je nama potreban novi izborni sistem koji podiže nivo odgovornosti između građana i političara – rekao je predsednik Tadić.

Treći važan element održivog razvoja lokalnih zajednica jeste, kako je dodao, zakonsko regulisanje pitanja svojine, odnosno usvajanje zakona o svojini Republike Srbije.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas rekao je da je glavni grad sa svojih 17 opština i oko dva miliona stanovnika metropola koja treba Srbiju da „vuče” napred.

– Beograd je grad koji ima najveći budžet u Srbiji i znam da nam zbog toga mnogi i zavide, ali Beograd ima i obavezu da deo tih sredstava, koja se stvaraju ovde, odvoji za Srbiju. Voleo bih kada bi Ministarstvo finansija saopštilo koliko se zaista poreza i PDV-a ostvari u Beogradu, a koliko u nekoj dugoj opštini u Srbiji, pa da svi znamo koliko je ko ostvario i koliko sredstva kome ide. Nikad neću biti protiv toga da pola sredstava za zdravstvo, koja se naprave u Beogradu ostanu tu, a pola ode u ostatak Srbije, ali ću uvek biti protiv da predsednici opština u Srbiji, gde je prosek plata od 15 do 20.000 dinara imaju platu od 100.000 dinara. Ne mislim da njihov rad ne vredi toliko, ali isto tako mislim i da to nije korektno prema ljudima koji žive zajedno sa njima, u istim sredinama – rekao je Dragan Đilas.

On je naglasio da će se u Beogradu nastaviti sa dosadašnjim načinom rada, gradnjom mostova, razvijanjem „Beovoza”, gradnjom obdaništa i drugim infrastrukturnim projektima.

– Potrebna nam je pomoć države pre svega u monetarnoj fazi, jer znam da nekome tri posto kada padne kurs ne znači mnogo, ali nama, čiji su budžeti jedan do dva odsto za plate, a sve ostalo za investicije, nama u Beogradu to znači deset obdaništa godišnje. Taj isti problem ima svaki predsednik opštine u Srbiji koji želi nešto da gradi. Apelujem i da republička vlada prihvati neke od predloga koje je grad Beograd predložio, poput promene zakona u kome će se zabrana prodaje alkohola proširiti sa 16 na 18 godina, da se prodavcima omogući da od takvih kupaca traže ličnu kartu i da na taj način počnemo da menjamo neke stvari. Ja svoju i ulogu svakog gradonačelnika ili predsednika opštine vidim upravo na taj način – kazao je Dragan Đilas.

Gradonačelnik Beograda je podsetio da je svakom predsedniku opštine u Srbiji budžet ove godine manji za najmanje 25 odsto neto u odnosu na prethodnu godinu. „Svi naši građani očekuju da imaju asfaltiranu ulicu, vodovod i kanalizaciju, školu sa dobrim grejanjem, a sve to košta u evrima, ne u dinarima, što znači da moramo biti čarobnjaci kako bi napravili stvari da budu iste kao ranije”, istakao je gradonačelnik.

Skupštini su se obratili i Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Republike Srbije za evropske integracije, i Milan Marković, ministar za lokalnu samoupravu, kao i Vansan Dežer, šef delegacije Evropske komisije u Srbiji, i Ervin Helmut Hofer, ambasador Švajcarske konferderacije u Srbiji.

Skupština SKGO će tokom zasedanja odlučivati o novim članovima predsedništva, nadzornog odbora i predsednika odbora i birati novog predsednika predsedništva i predsednika nadzornog odbora.

Izvor uredi