Две одлуке немачких судова у корист слободног знања

10. decembar 2012.
Nemačka -  (Vikimedija) - Nemački sudovi su ovog leta izrekli dve odluke koje predstavljaju značajne pravne pobede Vikimedijine zajednice i celog pokreta slobodnog znanja u Nemačkoj. Okružni sud u Tibingenu u slučaju prof. dr Ašea protiv Vikimedija fondacije, a Okružni sud u Švajnfurtu u slučaju Peter Deg protiv Zadužbine Vikimedija doneli su obe presude u korist Zadužbine Vikimedije. Prvi slučaj se odnosio na nemačko pravo ličnosti živog lica, drugi u pitanju post-mortem prava ličnosti. Obe odluke sadrže nekoliko pronicljivih pravnih zapažanja o pravu ličnosti onlajn, koje osećamo da vredi naglasiti i podeliti sa vikimedijanskom zajednicom.

Aše protiv Zadužbine Vikimedija

 
Logo vikipedije na nemačkom jeziku

U junu 2012, profesor Matijas Aše je podneo tužbu protiv Vikimedije, prigovarajući na sadržaj članka u nemačkoj Vikipediji požalivši se da krši njegova lična prava. Konkretno, on je želeo da eliminiše bilo kakvo pominjanje njegovog članstva u nekoliko katoličkih studentskih udruženja.

Aše je ponudio da povuče tužbu ako Fondacija ukloni sadržaj koji on smatra neprimerenim, i da se na taj način izbegne sudski proces. Nismo mogli da pristanemo na poravnanje koje bi postavilo presedan cenzurisanja zakonitog i tačnog sadržaja, jer su članovi zajednice već naviknuti na visoke standarde osetljivosti, istinitosti i neutralnosti koju poseduje Vikipedija kada je u pitanju politika „Biografija živih lica“ („BLP“). Takođe je nesporno da informacije koje su u pitanju bile i precizne i slobodno dostupne na nekoliko drugih sajtova pod ovlašćenjem profesora Ašea.

Ovom tužbom, pravo pojedinaca i pravnih lica da objavljuju i šire istinite biografske podatke na Internetu našao se na meti. Misija fondacije je da olakša razmenu ideja i informacija, a još dalje od toga da obezbedi globalni neometan pristup slobodnom znanju. Tako, umesto da pravimo kompromis dovodeći u pitanje osnovne principe pokreta, opredelili smo se da branimo pravo naše zajednice da navodi tačne informacije u biografskim člancima.

Nemačko Pravo ličnosti je širi koncept od američkog prava ličnosti. Američki zakon zabranjuje neovlašćenu komercijalnu upotrebu imena pojedinca, ali nemački zakon ide dalje u obezbeđivanju autonomne oblasti privatnog života pojedinca, bez obzira na komercijalnost. U tom smislu Nemačka štiti pravo na informaciono samoodređenje, odnosno pravo pojedinca da odluči kada i koliko lični podaci treba da se objave. Aše tvrdi da je, prema nemačkom zakonu, bilo nezakonito da se sadržaj u vezi pojedinca, bez prethodne izričite saglasnosti tog pojedinca, stavi na raspolaganje uprkos dostupnosti iste informacije na Internetu.

Međutim, Fondacija je istrajala i sud je na kraju utvrdio da pravo ličnosti u Nemačkoj nije apsolutno. Ipak, interes pojedinca i njegovog informacionog samoodređenja mora biti odmeren protiv interesa Vikimedijinih korisnika i šire javnosti.

Kako je nemački Savezni ustavni sud ranije presudio, u odsustvu zaista ubedljivog opravdanja, pojedinac mora da toleriše neželjene posledice koje proističu iz trećih reakcija na objavljivanje istinitih činjenica. „Ubedljiva“ opravdanja mogu uključiti diskriminaciju pojedinca u pitanju društvenog isključenja i izolacije, kao i verovatnoću rasprostranjenog uticaja. Takvi argumenti nisu bili prisutni u ovom slučaju.

Osim toga, sud je zauzeo stav da bi kruta primena prava ličnosti neminovno ugrozila zajedničku misiju vikimedijanskog pokreta, koja se između ostalog sastoji u stvaranju slobodne enciklopedije. Sud je utvrdio da javnost ima značajan interes kada je u pitanju „slobodna enciklopedija“ i sveobuhvatan i slobodno dostupni izvor znanja, takođe i Vikimedija ima interes u dostupnosti istinitih činjenica. Sud je utvrdio da je ovaj javni interes i potreba da se sačuva sloboda štampe i dostupnost informacijama predstavlja suštinski važne interese koji nadmašuju Ašeovo pravo ličnosti.

Tako je sud presudio u korist naše zajednice i šireg vikimedijanskog pokreta, da odnos interesa favorizuje Fondaciju i da je sadržaj koji je u pitanju morao da neometano ostane u članku.


Peter Deg protiv Zadužbine Vikimedija

Druga nedavna odluka odnosi se na nemačko pravo ličnosti preminulog pojedinca. U ovom slučaju, tužitelj Peter Deg je tvrdio da je zatražio od Zadužbine da izbriše neke biografske podatke o njegovom preminulom ocu na nemačkoj Vikipediji. Radi se o prigovoru na izjavu u članku da je njegov otac ponovo primljen u pravnu struku 1952. Tužitelj je takođe tvrdio da je njegov otac napustio „NSDAP“ (Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija) ranije nego što je u članku pisalo. Tužitelj je podneo tužbu u kojoj se zahtevalo da se čitav članak obriše.

Zadužbina Vikimedija je odlučila da zastupa tuženu stranu u ime nemačke vikimedijanske zajednice. Okružni sud je zaključio da nije bilo povrede post mortem prava ličnosti i odbio je tužbeni zahtev u delu kojim se zahteva prinudno uklanjanje članka sa Vikipedije.

Pozitivno pravo Nemačke predviđa da post mortem pravo ličnosti štiti od neistinitih tvrdnji, poniženja i štetnih izjava o životu i dostignućima pokojnika. Međutim, ovako posmatrano pravo ličnosti za života je mnogo šireg domašaja od istog prava posle smrti, koje potom biva mnogo uže po predmetu zaštite. Srodnici u prvoj liniji mogu zabraniti izjave o pokojniku samo u slučaju da takve izjave predstavljaju kršenje normi krivičnog prava ili u izuzetnoj meri odstupaju od činjenica.

Sud je smatrao da čak i ako, kao što tužilac tvrdi, postoje neke navodno netačne izjave, članak u celini ne predstavlja narušavanje činjenica o životu i dostignućima subjekta. Sud je presudio da članak o ocu tužitelja ne sadrži bilo kakve izjave koje krše post-mortem prava ličnosti.


Zadužbina Vikimedija nastavlja da brani prava naše zajednice širom sveta da stvara, uči, podučava i inspiriše. Nadamo se da ova dva slučaja nedavnih pravnih pobeda daju uvid u vrste izazova i mogućnosti sa kojima se suočava misija naše zajednice misiju na frontu pokreta slobodnog znanja.


Izvor