Krajišnik: Nije bilo plana lidera RS za uklanjanje Muslimana
 |
Ova stranica je arhivirana i dalje izmene nisu preporučene.
Imate ispravke? Dodajte šablon {{izmena zaštićenog}} na stranici za razgovore zajedno sa Vašim tekstom, i ona će biti ukazana administratorima. Napominjemo mogućnost da korišćeni izvori više nisu dostupni na internetu. |
2. jun 2008.
Hag/ Holandija Na suđenju oficirima Vojske Republike Srpske optuženim za genocid u Srebrenici, prvi svedok odbrane Momčilo Krajišnik tvrdio je danas pred Haškim tribunalom da vođstvo RS tokom rata u BiH nije imalo plan da ukloni Muslimane sa teritorija koje je smatralo srpskim.
"Takav plan nije postojao", rekao je Krajišnik, koji svedoči u odbranu prvooptuženog Vujadina Popovića, koji je u vreme obuhvaćeno optužnicom u leto 1995. bio načelnik za bezbednost Drinskog korpusa VRS.
Tadašnji predsednik Skupštine RS, Krajišnik je pred Tribunalom prvostepeno osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina protiv čovečnosti nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992. On je uložio žalbu i u pritvoru Tribunala, u kojem je od 2000. godine, očekuje pravosnažnu presudu.
Dok ga je ispitivao Popovićev branilac Zoran Živanović, Krajišnik je posvedočio da, nasuprot tvrdnjama optužbe, u maju 1992. Skupština RS nije usvojila šest strateških ciljeva među kojima je prvi bio "razdvajanje" Srba "od druga dva naroda u BiH", a treći "uklanjanje Drine kao granice" između Srbije i RS.
Prema Krajišnikovom objašnjenju, ciljeve je poslanicima na zasedanju 12. maja 1992. samo pročitao predsednik RS Radovan Karadžić kako bi ih obavestio o tome za šta se vođstvo zalaže u pregovorima sa međunarodnim posrednicima.
"Nije nam namera bila da usvojimo to kao zaključak koji nas obavezuje, nego samo da dobijemo podršku poslanika i nastavimo pregovore", napomenuo je Krajišnik, tvrdeći da "ne zna" kako je šest strateških ciljeva kasnije objavljeno u službenom glasniku RS.
Razdvajanje naroda, kako je posvedočio Krajišnik, "bilo je u skladu sa predratnim Kutiljerovim planom", odnosno značilo je da "Srbi dobiju konstitutivnu jedinicu unutar BiH".
"To je bio kompromis između težnje Muslimana i Hrvata za nezavisnošću i naše namere da ostanemo u Jugoslaviji...To rešenje je apsolutno isključivalo premeštanje naroda", izjavio je Krajišnik.
Kako je rekao, neki od tih strateških ciljeva, poput priznavanja RS i utvrđivanja koridora između Banjaluke i Srbije, bili su ispunjeni na pregovorima u Dejtonu, dok drugi nisu, na primer izlazak RS na more.
Dejtonskim sporazumom, posvedočio je Krajišnik, predviđeni su i specijalni odnosi BiH sa Srbijom i Hrvatskom, čime su Drina, s jedne, i Una, s druge strane, "psihološki" ukinute kao granice. na korist svih građana koji iz države u državu prelaze s ličnom kartom.
Krajišnika, koji je završio glavni iskaz, sutra će unakrsno ispitivati tužioci.
Zajedno sa Popovićem, za genocid nad srebreničkim Muslimanima optuženi su Ljubiša Beara, Vinko Pandurević, Drago Nikolić i Ljubomir Borovčanin, a za zločine protiv čovečnosti generali Radivoj Miletić i Milan Gvero.