Nema lakih odgovora na cene nafte


27. jun 2008.

Centar organizacije u Beču

Beč/ Austrija Cena nafte prevazišla je vrednost od 140 dolara za barel u svetlu predviđanja lidera OPEK-a da bi u narednih nekoliko meseci barel mogao da košta i čitavih 170 dolara. Potrošači se pripremaju za još više cene na benzinskim pumpama, dok američki zakonodavci daju sve od sebe da pronađu rešenja. Do danas, samo ove godine bilo je 40 kongresnih pretresa na Kapitol Hilu čija je tema bila munjeviti rast cena nafte. Međutim, i vodeći stručnjaci u toj oblasti kažu da lakih odgovora na krizu nema.

Kako raste frustracija potrošača zbog sve viših cena goriva, tako se i američki zakonodavci utrkuju da pronađu nekog ili nešto da okrive za tu situaciju. Tradicionalni krivci u prošlosti bili su naftne kompanije i OPEK, a u poslednje vreme i špekulanti na berzi. Na poslednjem pretresu, ove nedelje, Danijel Jergin, predsednik konsultatnske firme Cambridge Energy Research Associates, izjavio je da su razlozi neumornog rasta cena - komplikovani.

"Tendencija je da se traži jedan razlog. Za nešto ovako veliko nema samo jednog razloga"

Jergin nije umanjio ulogu investitora, ali je ukazao na osnovne ekonomske faktore koji podižu cene. Među njima su ograničeni rast ponude, slab američki dolara, rastuća globalna potražnja i prekidi u proizvodnji. On kaže da razumevanje kretanja naftnih tržišta može biti najbolji indikator šta bi moglo da usledi.

"Nalazimo se na prekretnici. Pritisak je na tržištima, a pogođeni su potrošači i ekonomija – trenutna kretanja kažu da nam da je preokret blizu. Cene ne rastu večno, a mi već vidimo neki odgovor tržišta. Potražnja az abenzinom je tokom 2007 u SAD verovatno dostigla vrhunac i počela je da pada".

Izveštaji Vlade pokazuju da je potrošnja benzina u SAD pala - prvi put u poslednjih 17 godina. Manja potrošnja, kaže Jergin, možda nije najlakše rešenje, ali je svakako najpraktičnije.

"Dvostruko efikasnije trošimo energiju nego pre 30 godina. Mislim da je realan cilj da to učinimo ponovo. Mislim da bismo mogli da smanjimo potražnju za 700 do 900 hiljada barela dnevno, a da ne izazovemo uznemirenje kod potrošača".

Jergin kaže da su rekordne cene nafte odraz straha koji nameće tržište da će rastuća potražnja za naftom u svetu na kraju prevazići zalihe – što je način razmišljanja koji on sam naziva "psihologijom nestašice".

Izvor uredi