Kragujevac: Agrobiznis Srbije - Perspektive razvoja 2011


30. oktobar 2010.

Najnovije vesti iz Kragujevca
Teatar
Teatar

Kragujevac / Srbija (www.kragujevac.rs) U Narodnoj banci Srbije u Beogradu juče je održana druga nacionalna konferencija na temu “Agrobiznis Srbije - Perspektive razvoja 2011.“ Pozdravljajući prisutne predsednica Skupštine Srbije Prof. dr Slavica Đukić - Dejanović je rekla da, aktuelnost teme i renomirani učesnici pružaju mogućnost da se na najbolji način i sa različitih aspekata razmotre sva važna pitanja, a u cilju otvaranja dijaloga o unapredjenju poljoprivrede - sektora privrede koji tradicionalno ostvaruje trgovinski suficit i doprinosi stabilnosti privrede Srbije. Poljoprivreda, kao najveći potencijal razvoja Srbije, oduvek je imala važno mesto u ukupnom privrednom razvoju, Sektor poljoprivrede, rekla je Dejanović, izdvojio se kao jedini koji je ostvario pozitivne rezultate u 2009. godini i jedini na koga ekonomska kriza nije bitno uticala.

“Poljoprivreda nije razvojna šansa Srbije, ona je iskorišćena razvojna šansa Srbije! Sa zadovoljstvom moram da kažem da je poljoprivreda Republike Srbije prošle godine ostvarila izvoz u vrednosti od gotovo 2 milijarde USD i suficit od 650 miliona USD, što je najveći suficit ikad ostvaren u poljoprivredi naše zemlje, istakao je tom prilikom dr Saša Dragin ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Međutim, za prvih 6 meseci ove godine taj iznos je premašen za 25% i u 2010. se očekuje izvoz od 3 milijarde USD. To je milijarda više nego prošle godine koju je zaradilo srpsko selo, srpski domaćini, to su porodična gazdinstva i ljudi koji svakoga dana provedu mnogo sati u štalama, na njivama, povrtnjacima, voćnjacima, ljudi koji proizvode hranu za sve nas, a naš posao je da podržavamo i podstičemo poljoprivrednog proizvođača“, istakao je Dragin.

U izlaganju koje je na toj konferenciji imala dr Snežana Živanović - Katić pomoćnik gradonačelnika Kragujevca za poljoprivredu je podsetila da područje grada Kragujevca obuhvata 56 sela u kojima živi 29 500 stanovnika od kojih 8400 ili 28,4 posto živi isključivo od poljoprivrede. Na skoro 50 hiljada hektara, gde dve trecine čine oranice i bašte, proizvede se šezdesetak hiljada tona žitarica, tri i po hiljade tona industrijskog bilja, 18 hiljada tona povrća, 13 i po hiljada tona voća - najviše šljive - kao i 5.600 tona mesa. Dakle, kada se i makar površno uporede podaci o agrarnim potencijalima naših sela sa onim što se sada tu proizvodi, logično je što je još prilikom konstituisanja aktuelne lokalne samouprave krajem 2004. godine, dugoročno i osmišljeno ulaganje iz gradskog budzeta u razvoj agrara označeno za jedan od prioriteta grada Kragujevca. U cilju realizacije ovog prioriteta, definisan je koncept gradskog agrarnog budžeta u koji se u periodu 2005-ta 2010. godina izdvaja po milion evra godišnje, u dinarskoj protivvrednosti, uz tendenciju stalnog godišnjeg nominalnog rasta.Ukupno gledano, za pet godina u kragujevački agrar posredstvom gradskog agrarnog budžeta i dopunskih sredstava iz direkcije za robne rezerve uloženo je skoro 600 miliona dinara, odnosno skoro 7,5 miliona evra, računajući po godišnjem kursu dinara u godini izdvajanja.

Tokom tih pet godina odobrno je 1877 ugovora o kreditiranju kupovine poljoprivrdne mehanizacije, plastenika, sistema za navodnjavanje, prerađivačkih kapaciteta i razvoj stočarstva. Sklopljeno je više od 7000 ugovora o isporukama mineralnog đubriva za setvu i prihranjivanje useva, a subvencijama od 15 do 40 posto u iznosu od 250 miliona dinara nabavljeni su plasetnici, mehanizacija, košnice, stočne vage.

Značajna sredstva uložena su u poboljšanje kvaliteta života na selu, uređenjem atarskih puteva i poboljšanjem vodosnabdevanja izgradnjom 31 seoskog mini vodovoda i 61 arterskog bunara. Kruna svega je Šumadijski sajam poljoprivrede koji je izrastao u najveću i najznačajniju manifestaciju odmah iz sajama u Novom Sadu. Inače, drugu nacionalnu konferenciju organizovalo je udruženje novinara za poljoprivredu “Agropress“ uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i USAID-a.

Izvor uredi